Ināʻaʻohe kanaka e kamaʻilio iā lākou,ʻaʻole lākou e poina.
ʻAʻohe mea i hiki i kekahi oʻoukou ma hope o ka heluheluʻana i kēiaʻatikala e makemake paha eʻike i kekahi o nā'ōlelo i heluʻia ma lalo nei. Aia kekahi mea pohihihi a me nā mea hilahila e pili ana iā lākou, e hoʻonele ai i kekahi polyglot.
10. ka Akkadian
Keʻikeʻia: 2800 BC.
Uaʻikeʻia: 500 AD.
ʻO kaʻike nui: ka loina mau o ka Mesopotamia kahiko. Ua hoʻohanaʻia ka'ōlelo'Akadian e like me ka hua'ōlelo cuneiform i Sumerian. Ma luna o laila ua kākauʻia i ka moʻo'ōlelo o Gilegamesa, ka moʻo'ōlelo o'Enuma a meʻElisai a me nā mea'ē aʻe he lehulehu. ʻO ka papa mele o kahi'ōlelo make e like me ka grammar o ka'ōleloʻAmelika.
Nā mea o kāna aʻoʻana: aia nā kānaka i lalo o ka mana nui i ka wā eʻike ai lākou hiki iāʻoe ke heluhelu i kēia mau kiʻi'ē aʻe no lākou.
Nā mea pōmaikaʻi o ka heluheluʻana: hiki iāʻoe keʻimi i kahi mea pili.
9. He olelo Hebera
I ka wā iʻikeʻia ai: 900 BC.
Ua hala: 70 KK.
ʻO kaʻike nui: ua kākauʻia ma luna o ka Old Testament, i unuhiʻia ma hope aku i ka Ancient Greek a, e like hoʻi me ka mea i kapaʻiaʻo ka Septuagint.
Keʻano o kāna aʻoʻana: uaʻano like ka Baibala me ka'ōlelo Hebera i kēia manawa.
ʻO nā haʻawina o kāna aʻoʻana: ʻaʻole e maʻalahi ke kamailio me kekahi kanaka.
8. Coptic
Keʻikeʻia: 100 AD.
Ua hala: 1600 AD.
ʻO nāʻike nui: aia nā puke a pau o ka halepule Karistiano kahiko, e like me ka waihona puke Nag Hammadi, kahi hale o nā Gnostic Gospels kaulana.
Ke kumu o kāna aʻoʻana: ʻo ia ke kumu o ka'ōleloʻAigupita, i hanaʻia me ka hoʻohanaʻana i ka huapalapala Helene, a he mea kupaianaha loa ia.
ʻO nā hana o kāna aʻoʻana: alas,ʻaʻohe mea e kamaʻilio iā ia no ke kumu i kipakuʻia aiʻo ia e kaʻArabia.
7. Aramaic
I ka wā iʻikeʻia ai: 700 BC.
Uaʻikeʻia: 600 AD.
ʻO nāʻike nui: no nā kenekulia he nui,ʻo ia ka'ōlelo o ka hapanui o ka Middle East. Hiki keʻikeʻia ka'ōlelo Aramaic me ka'ōlelo a Iesu Kristo. Ma luna o ia mea ua kākauʻia ka hapa nui o ka Talmud, a me nā puke Baibala a Daniʻela a meʻEzera.
Keʻano o kāna aʻoʻana: ʻaʻole ia iʻokoʻa loa mai ka'ōlelo Hebera Baibala, a no laila, i ke aʻoʻiaʻana, hiki iāʻoe ke pepehiʻelua manu me kekahi pōhaku. Inā makemakeʻoe, e noʻonoʻoʻoe e'ōlelo anaʻoe i ka'ōlelo a Iesu.
ʻO nā haʻawina o kāna aʻoʻana: ʻaʻohe mea e'ōlelo ai,ʻaʻole helu i kekahi mau kaiaulu Aramaic.
6. Nā'Ōlelo Pelekane
Keʻikeʻia: 1200 AD.
Ua hala: 1470 AD.
ʻO kaʻike nui: hiki iāʻoe ke heluhelu i nā hana a "ka makuakāne o ka'ōlelo Pelekānia" Jeffrey Chaucer, ka unuhi'ōlelo a ke Bible i unuhiʻia e Wycliffe, a me nā poho o nā keiki "Robin Hood's Feats", i manaʻoʻia he mau mele o ke poʻokela.
Nā kumu o kāna aʻoʻana: ʻo ia ke kumu o ka'ōlelo Pelekānia hou.
ʻO nā hemahema o kaʻikeʻana i kēia mau mea: ʻaʻoleʻoe eʻike i kekahi mea nāna eʻoki wale.
5. Sanskrit
Keʻikeʻia: 1500 BC.
ʻO kaʻike nui: ke noho nei ma keʻano heʻano hoʻomau o ka'ōlelo e pili ana i ke kula. Ma luna o ia mea ua palapalaʻia ka Vedas, ka nui o nā palapala hemolele. No nā makahikiʻekolu tausaniʻo Sanskrit ka'ōlelo o ka Hindousan Peninsula. ʻO kona ahulau he 49 mau leka.
Nā mea o kāna aʻoʻana: ua liloʻo Sanskrit i kumu no nāʻano hoʻomana o Hindu, Buddhism, a me Jainism.
Nā minus o kāna aʻoʻana: nā kāhuna wale nō a me nā kamaaina o kekahi mau kauhale kauhale e hiki ke kamaʻilio.
4. He kanaka oʻAigupita kahiko
Keʻikeʻia: 3400 BC.
Uaʻikeʻia: 600 KKM.
ʻO nāʻike nui: aia ma kēia 'ōlelo ua kākauʻia ka puke o ka poʻe make, a ua penaʻia nā halekupapaʻu o nā aliʻi oʻAigupita.
Nā mea o kāna aʻoʻana: ʻo kēia'ōlelo no ka poʻe e hoʻomana i nā hieroglyphs hikiʻole ke hoʻomaopopo
ʻO nā haʻawina o kāna aʻoʻana: ʻaʻohe kanaka e'ōlelo.
3. ka Scandinavian kahiko
I ka wā iʻikeʻia ai: 700 MK.
Ua hala: 1300 AD.
ʻO kaʻike laulā: aia ma luna o ia ke kumu waiwai o nā mele hoʻomanaʻo o German-Scandinavian "Edda", ua kākauʻia he mau mele mele Icelandic he nui. ʻO kēia ka'ōlelo o ka Vikings. Ua'ōleloʻia ma Scandinavia, nā Faroe Islands, Iceland, Greenland, a ma kekahi mau wahiʻo Russia, Farani, nā mokupuni Pelekāne. Ua manaʻoʻiaʻo ia he mea mua o Icelandic hou.
Nā mea o kāna aʻoʻana: ma hope o kaʻikeʻana i ka Old Norse, hiki iāʻoe ke hoʻohālike iā Viking.
ʻO nā haʻawina o kāna aʻoʻana: no ka mea,ʻaʻohe mea e maopopo iāʻoe.
2. Kelena
I ka wā iʻikeʻia ai: 800 BC,ʻo ia hoʻi ka kapaʻiaʻo ka Renaissance. 75 BC a me 3rd mau makahiki AD. ʻo ia ka "gula" a me ke "kālā" o ka Latin kahiko. A laila ua hoʻomaka ke au o Latin.
ʻO nāʻike nui: ma ka'ōlelo mua hiki iāʻoe ke heluhelu Cicero, Julius Caesar, Cato, Catullus, Virgil,'Ovid, Marcus Aurelius, Seneca, Augustine a me Thomas Aquinas.
Nā mea o kāna aʻoʻana: ma waena o nā'ōlelo make i manaʻoʻia he kaulana loa.
ʻAe o kāna aʻoʻana: akā, ma nāʻenehana kaiaulu a iʻole ia ma keʻano maoli e haʻiʻoleʻoe. ʻOiai aia i loko o nā lāhui Lākina a me ka Vatican e loaʻa iāʻoe kekahi e kamaʻilio me.
1. Helene kahiko
Keʻikeʻia: 800 BC.
Uaʻikeʻia: 300 AD.
ʻO nāʻike nui: ʻike i ka Helene kahiko, hiki iāʻoe ke heluhelu i nā hana a Socrates, Plato, Aristotle, Homer, Herodotus,'Euripides,'Aristophanes, a me nā mea'ē aʻe.
Nā mea o kāna aʻoʻana: ʻaʻoleʻoe wale nō e hoʻopiha i kāu mau hua'ōlelo, e hoʻonui i kouʻike, akā e hiki nō iāʻoe ke heluhelu i ka moʻolelo kahiko e pili ana i ka moekolohe a Perist Aristophanes.
ʻO nā haʻawina o kāna aʻoʻana: aneaneʻaʻohe mea nāna e hāʻawi wale aku iā lākou.